МакедонскиGreekБългарскиShqipRomânăSrpskiEnglish

Put na jug: Makedonci u potrazi za sezonskim poslovima

Marija Mitevska Skiatos, Mikonos i Skoplje

Nekadašnji ljetni studentski poslovi u Grčkoj danas su jedini izvor prihoda za mnoge nezaposlene Makedonce.

Grčki otok Skiatos

Fotografija: Marija Mitevska

Već petu godinu zaredom, mali grčki otok Skiatos je Aleksandrova druga kuća. Mnogi mladići tako zamišljaju mjesto za odmor iz snova. Sunce uvijek sija i zabava nikada ne prestaje. Ljudi su nasmijani, svaki problem se lako da riješiti.  
    
Ali Aleksandar nije došao ovamo da uživa u ljepotama otoka, već da pokuša na njima nešto zaraditi. Od “ljetnog posla” u rentakar agenciji on čitave godine izdržava suprugu i kćerku, koja još nije napunila dvije godine. Cijena koju plaća jeste to što ih ne viđa i po nekoliko mjeseci.      
 
“Teško podnosim odvojenost od porodice, naročito od kćerke, koja praktično raste bez oca”, govori s tugom u glasu ispred ureda rentakar agencije u jednoj od uskih uličica najvećeg mjesta na otoku, koje se također zove Skiatos.   

Aleksandar, star 30 godina, jedan je od mnogih Makedonaca koji napuštaju svoju zemlju da bi od maja do oktobra radili “na crno“ u grčkoj turističkoj industriji. (Zbog nelegalnog statusa Aleksandar je dobio pseudonim kojim je zaštićen njegov pravi identitet, kao i ostali Makedonci koji su u tekstu spomenuti samo po imenu.)   

Nekada su takvi poslovi bili rezervirani za omladinu i studente koji su željeli ljeto provesti negdje na moru i usput nešto zaraditi. Sada im se u ljetnoj selidbi na jug pridružuju i mnogi drugi.  

Zvanični statistički podaci za Makedoniju jasno pokazuju zašto je to tako. Stopa nezaposlenosti koja iznosi 28 posto jedna je od najviših u Evropi.
   
Prosječna mjesečna plata je oko 340 eura. Približno 270.000 ljudi, gotovo polovina onih koji primaju platu, zarađuje manje od 200 eura mjesečno.    

Magnet za turiste i radnu snagu

Makedonci čine tek djelić radne snage koja pristiže iz inostranstva da bi se stavila u službu grčke turističke industrije, sektora koji je i dalje uspješan unatoč dubokoj ekonomskoj krizi u zemlji.

Smješten u Egejskom moru, mali otok Skiatos se svakog ljeta puni turistima koje privlače desetine plaža, zeleni pejzaži, pitoreskne uličice i prepoznatljive bijele kuće s plavim prozorskim kapcima. Ovdje su snimljeni neki dijelovi holivudskog mjuzikla Mamma Mia!.

Turistički kafei na Skijatosu

Fotografija: Marija Mitevska

Prošlog ljeta je na ovaj otok samo avionima pristiglo više od 119.000 stranih turista. Oni koji su došli feribotima ne mogu se ni prebrojati. Na otoku na kojem stalno živi svega 6.000 ljudi, potreba za dodatnom radnom snagom tokom turističke sezone je ogromna.

Još otkako je prvi put došao ovamo, Aleksandar svake godine radi za istu rentakar agenciju. Na poslu provodi od 10 do 12 sati dnevno, a na vrhuncu sezone, od juna do augusta, nema ni pravo na slobodne dane. Zarađuje 800 eura mjesečno i sam snosi troškove boravka, uključujući i smještaj.

Njegova plata je nešto veća od zvanične minimalne plate u Grčkoj, koja iznosi 683 eura za četrdesetosatnu radnu sedmicu. Aleksandar radi gotovo dvostruko više od toga.

Ipak, to je i dalje neuporedivo bolje od bilo kojeg posla koji bi uspio pronaći kod kuće.   

“Mogu samo maštati o takvoj zaradi u Makedoniji”, kaže Aleksandar. U nekoliko posljednjih godina samo jednom je uspio pronaći posao u svom rodnom Skoplju. Radio je u jednoj maloj firmi za platu od svega 170 eura. 

“Žao mi je svih onih Makedonaca koji rade u Grčkoj i nemaju prava ni na kakve beneficije”

- “Darko”, Makedonac s bugarskim pasošem, recepcioner u grčkom hotelu.

Tridesetdvogodišnji Igor, još jedan Makedonac iz Skoplja, također radi na Skiatosu u rentakar agenciji. Ovo je već sedma godina zaredom kako ljeto provodi radeći “na crno” na ovom otoku.  

Kao i mnogi drugi Makedonci koji rade u grčkoj turističkoj industriji, Igor i Aleksandar svoj loš status objašnjavaju zategnutim odnosima između Atine i Skoplja, što je posljedica višedecenijskih sporova oko korištenja imena Makedonija.
 
Uvjereni su da im poslodavci ne bi uspjeli pribaviti radne dozvole čak i ako bi pokušali, i to zbog diskriminacije grčkih vlasti prema Makedoncima.

“To nije fer”, govori Igor ljutito dok sjedi s prijateljima na kraju radnog dana.   

Ipak, stručnjaci za grčko radno pravo ne misle da radnici iz Makedonije imaju drugačiji tretman u odnosu na radnike iz ostalih zemalja.    

Prema njihovom mišljenju, Makedonci u turističkoj industriji najčešće rade nelegalno zato što je pribavljanje radne dozvole za uposlenike iz zemalja koje ne pripadaju Evropskoj uniji veoma dugotrajan i kompliciran proces, zbog čega poslodavci to nikada i ne pokušavaju.  

Ali nije teško primijetiti zašto se radnici iz Makedonije osjećaju kao žrtve diskriminacije.

Dugotrajne tenzije

Grčka i Makedonija su u sukobu još otkako je 1991. godine Makedonija izašla iz Jugoslavije. Pošto je sjeverni dio Grčke također poznat pod imenom Makedonija, Atina tvrdi da korištenje istog imena ukazuje na teritorijalne pretenzije Skoplja.  

Grci su također ljuti zbog toga što Skoplje polaže pravo na historijske ličnosti kao što su Filip Makedonski i Aleksandar Veliki, koji se smatraju dijelom grčke kulturne baštine.  

Spor je dostigao vrhunac 2008. godine, kada je Grčka praktično blokirala članstvo Makedonije u NATO-u. Grčka također neće dopustiti da se Makedonija priključi Evropskoj uniji prije nego što se ovaj spor riješi.   

Makedonci koji putuju u Grčku trpe posljedice spomenutih sukoba u svakodnevnom životu. Grčka pogranična policija skenira makedonske pasoše, ali u njih ne stavlja pečate jer ih zvanična Atina ne priznaje. Umjesto toga, policija ovjerava zaseban formular koji sadrži lične podatke nosioca pasoša.   

Obični Makedonci su ovdje često u prilici da na vlastitoj koži iskuse koliko su Grci osjetljivi na korištenje imena Makedonija ili makedonskog jezika.  

“Pred menadžerom nismo smjele govoriti svojim jezikom. Posavjetovali su nas da, ako neko pita odakle smo, govorimo da smo iz Skoplja, a ne iz Makedonije”, rekla je Elena, dvadesetčetverogodišnja djevojka iz Makedonskog Broda, sjećajući se svog prvog dana na poslu promotorke u jednoj diskoteci na otoku Mikonos.     
 
“Menadžer nas je čuo kada smo razgovarale na makedonskom. Bio je ljut i vikao je na nas. Od tada pazimo da se to ne ponovi”, ispričala je jednog junskog dana u bašti kafea na plaži.   

Ipak, u Udruženju grčkih turističkih preduzća (SETE) tvrde da Makedonci imaju potpuno isti pravni status kao i radnici koji dolaze iz bilo koje druge od zemalja izvan EU. Stručnjaci za ovu oblast smatraju da nema indicija da su tenzije u odnosima između Atine i Skoplja razlog zašto većina Makedonaca angažiranih u turističkom sektoru radi nelegalno.

“Najveći broj stranih radnika u Grčkoj radi nelegalno... zato što nije lako dobiti radnu dozvolu”, kaže Kostas Papadimitriu, docent prava na Univerzitetu u Atini.

Prema važećim propisima, objašnjava Papadimitriu, poslodavac mora uputiti zvanični poziv radniku i podnijeti zahtjev za izdavanje radne dozvole Ministarstvu unutrašnjih poslova - to je proces koji može potrajati mjesecima.

“Mnogi poslodavci ne žele to raditi... u pitanju je komplicirana birokratska procedura. Zato njih (radnike koji ne dolaze iz EU) radije zapošljavaju nelegalno”, kaže on.   

Zoran Kocovski, vlasnik preduzeća “Kouzon”, makedonske agencije za privremeno zapošljavanje u inostranstvu, kaže da je pronalaženje legalnog zaposlenja u Grčkoj nekada bilo relativno jednostavno za Makedonce.

Međutim, otkako je 2010. godine počela ekonomska kriza u Grčkoj, radnu dozvolu je sve teže dobiti jer grčke vlasti nastoje podstaknuti Grke da se prihvate onih poslova koje su nekada radili stranci.

Grčki otok Mikonos

Fotografija: Marija Mitevska

Kocovski kaže da bi bilo dobro da prije rješavanja nekih drugih, većih sporova vlade dviju država postignu sporazum o legalizaciji statusa Makedonaca koji rade u Grčkoj.

“Makedonske vlasti bi mogle s Grčkom potpisati bilateralni sporazum o slobodnom kretanju radne snage, bez obzira na sukobe oko imena”, kaže on.

Bugarski pasoš kao velika prednost

Pošto takav sporazum ne postoji, Makedonci sa zavišću gledaju na sunarodnike koji su došli u posjed pasoša zemalja Evropske unije.

Darko, četrdesetjednogodišnjak iz Skoplja, danas je zaposlen kao recepcioner u hotelu s pet zvjezdica. Prethodne tri godine je također radio na Skiatosu, ali nelegalno. Sve se promijenilo kada je dobio bugarski pasoš.

Prije nekoliko godina Makedonci su dobili mogućnost da relativno lako dođu do bugarskog pasoša, ako se pozovu na bugarsko porijeklo. Mnogi Makedonci smatraju da je to nepatriotski čin, iako na taj način lako mogu steći državljanstvo EU.   

Darku je sada osigurano sve što mu je potrebno tokom pet mjeseci koje svake godine provodi na Skiatosu - stan, socijalno i zdravstveno osiguranje, kao i znatno veća plata u odnosu na sezonske radnike sa makedonskim pasošima. On radi osam sati dnevno i dobija platu od 1.400 eura mjesečno.    

“Žao mi je svih onih Makedonaca koji rade u Grčkoj i nemaju prava ni na kakve beneficije”, kaže Darko.

Kao radnik iz zemlje koja pripada Evropskoj uniji, Darko uživa određene prednosti čak i nakon što se sezona završi. Ako je radio više od određenog broja dana u godini, Darko ima pravo primati pomoć za nezaposlene tokom ostatka godine.

Agencije za zapošljavanje

Nekoliko posljednjih godina, na makedonskim web stranicama i društvenim mrežama pojavljuje se sve više oglasa za rad u Grčkoj. Nude se poslovi za konobare, sobarice i kuhinjsko osoblje. Plate se kreću od 600 do 1.000 eura i mogu uključivati obroke i smještaj.

Oglase daju i makedonske i grčke agencije. Balkanska istraživačka mreža (BIRN) je pozvala nekoliko takvih agencija da zatraži dodatne informacije. Ljudi iz agencija su tražili da im se dostavi CV i objasnili nam da će se razgovor s poslodavcem obaviti preko Skypea ako stigne odgovarajuća ponuda.    

“Kada dobijete posao, trebate otputovati u Atinu. Tamo će vas sačekati čovjek iz grčke agencije i organizirati vam put do konačnog odredišta”, objasnila nam je Makedonka koja je nudila zaposlenje u Grčkoj.     

Uposlenicima koji dobiju posao agencije naplaćuju “proviziju” u iznosu od 250 eura.

Garantiraju zaposlenje do tri mjeseca, jer je, prema važećim propisima, to najduži period koji Makedonci mogu provesti u Grčkoj kao turisti.

“Ako radnik želi ostati duže, to je njegova odluka. Poslodavcima odgovara da ostanete i s njihove strane nećete imati problema”, rekla je ista žena.   

Marija, tridesetdvogodišnja majka dvoje djece iz Skoplja, radila je dva ljeta kao sobarica na ostrvu Kos. Djecu je ostavila s ocem. Posao je pronašla preko makedonske agencije, a za uslugu je platila 100 eura.

“Obećavaju vam sve najbolje, a na kraju završite čisteći 25 soba dnevno. Radi se najmanje 12 sati, svakog dana”, kazala je ona.     

Ove godine je ugovorila posao na otoku Skopelos preko jedne grčke agencije. Dan prije nego što je trebala poći na put, agencija je otkazala ponudu.

“Tražili su još novca, jer su imali mnogo kandidata za isti posao”, objasnila je.

Više poslodavaca na Skiatosu je odbilo razgovarati o angažiranju radnika iz Makedonije. Ipak, Kusios Hristos, vlasnik restorana, hotela i supermarketa, rekao je da smanjivanje troškova nije jedini razlog zašto lokalni poslodavci angažiraju strane radnike bez radnih dozvola. Na vrhuncu turističke sezone potreban je svaki radnik do kojeg se može doći, objašnjava on.  

“Turističke destinacije uvijek imaju koristi od dodatne radne snage”, rekao je sjedeći u vlastitom restoranu s bazenom i teniskim terenom.   
Hristos, koji se ovim poslom bavi više od 20 godina, u šali kaže da je on najveći krivac za to što Makedonci masovno dolaze na ovaj otok, jer je neko vrijeme živio u Skoplju, gdje je ohrabrivao Makedonce da potraže posao na Skiatosu.

Hristos kaže da je i on nekada angažirao Makedonce, dok su kazne za zapošljavanje nelegalnih radnika bile relativno blage. Ali, ulozi su sada previsoki, kaže on. U kuhinji njegovog restorana i dalje ima zaposlenih Makedonaca, ali oni imaju pasoše zemalja članica EU, najčešće Bugarske.

“Grčki zakon je veoma strog kada su u pitanju sezonski radnici koji iz zemalja izvan Evropske unije dolaze na rad u Grčku. To ne važi samo za Makedonce, nego i za sve ostale”, objasnio je Hristos na tečnom makedonskom.

Grčki poslodavci rizikuju velike kazne ako se ustanovi da su nekoga nezakonito zaposlili. I sami radnici rizikuju mogućnost da budu novčano kažnjeni, pritvoreni i deportirani.   

Povratak kući

Ipak, za sezonske radnike iz Makedonije to su rizici vrijedni prihvatanja.

Sigurni su da će ovdje zaraditi znatno više nego kod kuće. Uprkos tome što rade mnogo više i lišeni su svih onih prava i beneficija koje uživaju Grci i drugi državljani zemalja Evropske unije, uslovi rada su im ipak bolji od uslova s kojima se suočavaju neki drugi imigranti u Grčkoj, poput onih koji rade na poslovima u poljoprivredi.   

Makedonski radnici prelaze granicu kao turisti, ali onda u Grčkoj ostaju znatno duže od maksimalnih 90 dana, na koliko imaju pravo prema važećim pravilima Evropske unije. To znači da se pri povratku kući suočavaju s još jednim rizikom - ilegalnim prelaskom preko granice, što je usluga koja može koštati i do 300 eura.   

Jedan tridesetčetverogodišnjak iz Skoplja koji već osam godina radi kao DJ na Skiatosu kaže da je jedne godine imao dogovor sa penzionisanim policajcem da mu pomogne prijeći granicu. Međutim, njegovi prijatelji u pograničnoj policiji nisu bili na dužnosti tog dana, pa je morao pronaći drugo rješenje.  
 
“Popeli smo se na jednu planinu u blizini makedonske granice... Sa mnom je bila i moja djevojka, Makedonka. Mislili smo da ćemo prijeći granicu automobilom. Ali čovjek koji je organizirao prelazak došao je po nas traktorom. To nam je bio prijevoz”, ispričao je.      

“Prešli smo planinu po kiši - mokri do gole kože, ali sretni što smo se vratili u svoju zemlju”, kaže on.  

Nekom drugom prilikom je bio sakriven u kamionu sa još trojicom prijatelja. Jednom je granicu prešao pješke, pazeći da ga ne primijeti pogranična policija.  

Riste, također Skopljanac, koji je devet ljeta radio u diskoteci na Mikonosu, ispričao nam je da je jednom prešao granicu skriven u prtljažniku automobila sa još dvoje ljudi. Svako od njih je za to platio po 250 eura.
   
“Djevojka koja je bila sa mnom u prtljažniku počela je paničariti, tražila je da izađe napolje prije nego što smo prešli granicu. Morao sam je smiriti. Prtljažnik je bio pretijesan za nas troje, nismo imali dovoljno zraka. Srećom, na prijelazu nije bilo gužve, pa smo brzo završili”, kaže on.
     
Aleksandar iz rentakar agencije prelazio je granicu pješice i skriven u kamionu. Ove godine će možda morati pokušati nešto drugo. Ali to ga ne brine mnogo. Kako god da prijeđe, bit će sretan, samo da se vrati svojoj porodici.

“Stići ću kući za kćerkin rođendan i nekako ću joj nadoknaditi sve propušteno vrijeme”, kaže Aleksandar.  

A sljedećeg maja, ponovo će spakovati torbe i zaputiti se nazad na Skiatos.

 

Tekst je nastao u okviru programa Balkanske stipendije za novinarsku izuzetnost koji sprovodi Balkanska istraživačka mreža uz podršku Erste Fondacije i Fondacije za otvoreno društvo.

Several employers on Skiathos declined to talk about hiring Macedonian workers. But Kusios Christos, who owns a restaurant, hotel and supermarket, says businesses don't just hire illegal foreign workers to keep costs down. Holiday spots simply need all the help they can get in high season, he says.

 

“Tourist destinations can always benefit from an extra hand,” he says, sitting in his restaurant, which has its own swimming pool and tennis court.

 

Christos, who has been in business for more than 20 years, jokes that he was responsible for so many Macedonians working on the island as he lived in Skopje for a while and encouraged people to come to Skiathos.

 

Christos says he has hired Macedonians in the past, when the penalties for employing illegal workers were relatively mild. But, he says, the stakes are now too high. Macedonians still work in his restaurant, but only those with passports from EU member states, usually Bulgaria.

 

“The Greek law for seasonal workers is very strict for those coming from outside the EU to work in Greece and this does not apply only to Macedonians, but also to all the rest,” says Christos, chatting in fluent Macedonian.

 

Greek employers risk high fines if they are caught employing someone illegally. The workers themselves risk the possibility of a fine, detention and deportation.

 

Heading home

 

For the Macedonian seasonal workers, however, the risks are worth taking.

 

They know they earn far more than they could at home. While they work long hours without the rights and benefits enjoyed by Greeks and other EU citizens, their conditions are still far better than those faced by other migrants in Greece, such as those working in agriculture.

 

The Macedonian workers enter Greece as tourists but then stay longer than the 90-day limit allowed under EU rules. This means they face one more risk when they head home - crossing the border illegally, which costs up to 300 euros to arrange.

 

A 34-year-old man from Skopje, who has worked for eight years as a DJ on Skiathos, says that one year he had an arrangement with a retired police officer to help him cross the border. But the man’s friends in the border police were not on duty that day to wave him through so they had to find another solution.

 

“We climbed up the mountain near the Macedonian border... I was with a Macedonian girl. We thought we were going to cross the border in a car. But the man who was organising things came with a tractor. That was our vehicle,” he says.

 

“We went over the mountain while it was raining - wet but happy to be back in our home country,” he says.

 

Another time, he says, he was hidden in a truck with three friends. Once he crossed the border on foot without being observed by the border police.

 

Another Skopje man, Zoran, who has spent nine summers working at a disco on Mykonos, says he once crossed the border hidden in the boot of a car with two other people. Each of them paid 250 euros.

 

“A girl who was with me in the boot began to panic and wanted to get out of the car while we were crossing the border. I had to calm her down. The boot was so small for the three of us, and there wasn’t enough air. Luckily there were no queues at the border and we passed straight through,” he says.

Aleksandar, the car rental office worker, has previously crossed the border on foot and hidden in a truck. This year may require a different method. But this will not bother him. He will just be happy to be returning to his family at last.

 

“I’ll be home for my daughter’s birthday and I’ll make up for the lost time somehow,” Aleksandar says.

 

But the following May, he will pack his bags again and head back to Skiathos.

Topic

Topic 2014: Generations

This year’s annual topic is Generations. Think of a powerful story that you have always wanted to report, and link it to this theme while crafting your proposal. Remember, it is better to have a strong central idea that is loosely linked to the annual theme than to have a weak idea that is strongly linked to the theme.